Federalizacija BiH: Posljednja slamka spasa za Hrvate
i BiH
Vecernji list,
Miroslav Vasilj,
02.09.2007. http://www.vecernji-list.hr/
ANALIZA: Vecernjakova projekcija
sto ce u prakticnom smislu izroditi
"Kresevska deklaracija"
Zbog nejasnoce i pomalo dvojakih poruka hrvatskih politickih prvaka
Vecernjak se odlucio na projekciju ustroja
BiH zasnovanoga na
Deklaraciji hrvatskih stranaka, posljednjim izjavama hrvatskih
politicara, ali i vecinskom raspolozenju gradjana hrvatske
nacionalnosti u BiH. Predmet ove analize nece biti teritorijalno
razgranicenje, nego ustroj i funkcioniranje drzavnog sustava po
prijedlogu Hrvata od opcinske do drzavne razine.
Drzavna razina
Kada je rijec
o drzavnoj razini Hrvati se jasno zalazu za njezino
jacanje, a njihov prijedlog ide u pravcu da BiH na
drzavnoj razini ima
sve one nadleznosti
i zakone koje drzavu cine drzavom. Zakonodavna
vlast bi se na drzavnoj razini,
prema prijedlogu Hrvata, trebala
sastojati od dvodomnoga parlamenta - Zastupnickoga
i Doma naroda.
Zastupnicki dom ne bi imao
entitetsko glasovanje. Svi zakoni usporedo
sa Zastupnickim domom trebali bi
proci i proceduru u Domu naroda, a
svaki od tri konstitutivna naroda institutom vitalnog nacionalnoga
interesa te jednakim brojem
zastupnika u Domu naroda stitio bi
svoja
kolektivna prava.
U izvrsnoj vlasti funkcioniralo bi Predsjednistvo BiH koje bi i dalje
brojilo tri clana (po jednoga
iz svakoga od konstitutivnih naroda). U
ustavu bi se trebalo precizirati da svaki od clanova
Predsjednistva
moze biti izabran samo od
strane pripadnika vlastitoga naroda, kako bi
takvo kolektivno Predsjednistvo uopce imalo smisla, ali
i kako se ne
bi ponovio "slucaj Komsic". Jos je nejasno
bi li se clanovi
Predsjednistva birali izravno na izborima
ili bi pak
bili izabrani kao
u Italiji ili Njemackoj u Parlamentu. Oblasti djelovanja
Predsjednistva trebali bi biti prije
svega vanjska politika i obrana.
Hrvati zagovaraju i jacu saveznu vladu
koja bi imala
nadleznosti nad
vanjskim poslovima, obranom, poljoprivredom, zdravstvom, fiskalnom
politikom, vanjskom trgovinom, visokim obrazovanjem ...
Savezna razina
u konsocijacijskim drzavama
i izvornim federacijama
podrazumijeva
bitna tri principa: konsenzus, paritet i rotaciju. Tako se ne bi
smjelo dogoditi da predsjednik jednoga i drugoga doma u parlamentu,
predsjednik Vlade budu iz reda istoga
naroda, ili da jedan od
konstitutivnih naroda ostane bez funkcije
predsjednika u izvrsnoj ili
zakonodavnoj vlasti.
Sredisnja razina
Famozna sredisnja razina vlasti koja
toliko muci Hrvate, prema
Kresevskoj deklaracij,
takodjer bi trebala imati izvrsnu
zakonodavnu
i sudsku vlast. Pojednostavljeno buduca hrvatska federalna jedinica
imala bi svoj sabor, vladu i sudstvo. Na sredisnjoj
razini parlament,
u slucaju hrvatske federalne jedinice Sabor, bili bi jednodomni
sa
nadleznostima sadasnjih zupanija u Federaciji - financije,
gospodarstvo, socijalna politika, policija, mediji, skolstvo, visoko
obrazovanje.
Nacionalni interesi na sredisnjoj razini
vlasti stitila bi vijeca
naroda pri saboru, ali jos
jace od toga neka vrsta drustvenoga
ugovora
koji se zasniva na tzv. korporativnom federalizmu,
da tzv. etnicke
manjinske zajednice koje ostanu izvan
svoje "maticne" federalne
jedinice imaju sva prava kao njihovi
sunarodnjaci u tzv. maticnim
federalnim jedinicama - poglavito se to odnosi na skolstvo.
Osim toga nemoguce je eksplicite reci
sto je nadleznost
drzavne, a sto
sredisnje razine, zbog toga postoje tzv. podijeljene
nadleznosti, koje
vec funkcioniraju u BiH. Bitno je
da se ubuduce ustavom onemoguci
prenosenje nadleznosti jedne razine vlasti
na drugu razinu bez
suglasnosti predstavnika sva tri naroda.
Svaka federalna jedinica
imala bi i svoju vladu u kojoj
bi takodjer bilo propisano da po svom
sastavu trebaju biti multietnicke. Nije predvidjena institucija
predsjednika federalne jedinice. Trenutacno stanje pokazuje koliko je
ta institucija u entitetima besmislena.
Opcinska razina
I posljednja opcinska razina koja bi
zapravo trebala biti najvaznija
bavila bi se svakodnevnim zivotnim potrebama i problemima gradjana
lisena bilo kakvih nacionalnih kriterija. Najbanalnije umjesto
protokola i visoke politike, sto je
sada slucaj, celni ljudi opcina
i
gradova trebali bi se baviti cistocom
grada, vodovodom, kanalizacijom,
rasvjetom... Cini se da je BiH na
svojoj prekretnici hoce li iz
pseudofederacije kakva je danas, a koje
su najblize raspadu, prerasti
u izvornu federaciju i time
zastiti od novih podjela i stradanja sve
svoje gradjane i narode. Naravno strah Bosnjaka od raspada drzave moze
se odagnati diskontinuitetom
federalne jedinice, ali i preciziranjem
u buducem ustavu da federalne jedinice nemaju pravo na odcjepljenje od
BiH.