Federalizacija BiH: Posljednja slamka spasa za Hrvate i BiH

    Vecernji list, Miroslav Vasilj, 02.09.2007. http://www.vecernji-list.hr/

ANALIZA: Vecernjakova projekcija sto ce u prakticnom smislu izroditi
"Kresevska deklaracija"

Zbog nejasnoce i pomalo dvojakih poruka hrvatskih politickih prvaka
Vecernjak se odlucio na projekciju ustroja BiH zasnovanoga na
Deklaraciji hrvatskih stranaka, posljednjim izjavama hrvatskih
politicara, ali i vecinskom raspolozenju gradjana hrvatske
nacionalnosti u BiH. Predmet ove analize nece biti teritorijalno
razgranicenje, nego ustroj i funkcioniranje drzavnog sustava po
prijedlogu Hrvata od opcinske do drzavne razine.

Drzavna razina

Kada je rijec o drzavnoj razini Hrvati se jasno zalazu za njezino
jacanje, a njihov prijedlog ide u pravcu da BiH na drzavnoj razini ima
sve one nadleznosti i zakone koje drzavu cine drzavom. Zakonodavna
vlast bi se na drzavnoj razini, prema prijedlogu Hrvata, trebala
sastojati od dvodomnoga parlamenta - Zastupnickoga i Doma naroda.
Zastupnicki dom ne bi imao entitetsko glasovanje. Svi zakoni usporedo
sa Zastupnickim domom trebali bi proci i proceduru u Domu naroda, a
svaki od tri konstitutivna naroda institutom vitalnog nacionalnoga
interesa te jednakim brojem zastupnika u Domu naroda stitio bi svoja
kolektivna prava.

U izvrsnoj vlasti funkcioniralo bi Predsjednistvo BiH koje bi i dalje
brojilo tri clana (po jednoga iz  svakoga od konstitutivnih naroda). U
ustavu bi se trebalo precizirati da svaki od clanova Predsjednistva
moze biti izabran samo od strane pripadnika vlastitoga naroda, kako bi
takvo kolektivno Predsjednistvo uopce imalo smisla, ali i kako se ne
bi ponovio "slucaj Komsic". Jos je nejasno bi li se clanovi
Predsjednistva birali izravno na izborima ili bi pak bili izabrani kao
u Italiji ili Njemackoj u Parlamentu. Oblasti djelovanja
Predsjednistva trebali bi biti prije svega vanjska politika i obrana.

Hrvati zagovaraju i jacu saveznu vladu koja bi imala nadleznosti nad
vanjskim poslovima, obranom, poljoprivredom, zdravstvom, fiskalnom
politikom, vanjskom trgovinom, visokim obrazovanjem ... Savezna razina
u konsocijacijskim drzavama  i  izvornim federacijama podrazumijeva
bitna tri principa: konsenzus, paritet i rotaciju. Tako se ne bi
smjelo dogoditi da predsjednik jednoga i drugoga doma u parlamentu,
predsjednik Vlade budu iz reda istoga naroda, ili da jedan od
konstitutivnih naroda ostane bez funkcije predsjednika u izvrsnoj ili
zakonodavnoj vlasti.

Sredisnja razina

Famozna sredisnja razina vlasti koja toliko muci Hrvate, prema
Kresevskoj deklaracijtakodjer bi trebala imati izvrsnu zakonodavnu
i sudsku vlast. Pojednostavljeno buduca hrvatska federalna jedinica
imala bi svoj sabor, vladu i sudstvo. Na sredisnjoj razini parlament,
u slucaju hrvatske federalne jedinice Sabor, bili bi jednodomni sa
nadleznostima sadasnjih zupanija u Federaciji - financije,
gospodarstvo, socijalna politika, policija, mediji, skolstvo, visoko
obrazovanje.

Nacionalni interesi na sredisnjoj razini vlasti stitila bi vijeca
naroda pri saboru, ali jos jace od toga neka vrsta drustvenoga ugovora
koji se zasniva na tzv. korporativnom federalizmu, da tzv. etnicke
manjinske zajednice koje ostanu izvan svoje "maticne" federalne
jedinice imaju sva prava kao njihovi sunarodnjaci u tzv. maticnim
federalnim jedinicama - poglavito se to odnosi na skolstvo.

Osim toga nemoguce je eksplicite reci sto je nadleznost drzavne, a sto
sredisnje razine, zbog toga postoje tzv. podijeljene nadleznosti, koje
vec funkcioniraju u BiH. Bitno je da se ubuduce ustavom onemoguci
prenosenje nadleznosti jedne razine vlasti na drugu razinu bez
suglasnosti predstavnika sva tri naroda. Svaka federalna jedinica
imala bi i svoju vladu u kojoj bi takodjer bilo propisano da po svom
sastavu trebaju biti multietnicke. Nije predvidjena institucija
predsjednika federalne jedinice. Trenutacno stanje pokazuje koliko je
ta institucija u entitetima besmislena.

Opcinska razina

I posljednja opcinska razina koja bi zapravo trebala biti najvaznija
bavila bi se svakodnevnim zivotnim potrebama i problemima gradjana
lisena bilo kakvih nacionalnih kriterija. Najbanalnije umjesto
protokola i visoke politike, sto je sada slucaj, celni ljudi opcina i
gradova trebali bi se baviti cistocom grada, vodovodom, kanalizacijom,
rasvjetom... Cini se da je BiH na svojoj prekretnici hoce li iz
pseudofederacije kakva je danas, a koje su najblize raspadu, prerasti
u izvornu federaciju i time zastiti od novih podjela i stradanja sve
svoje gradjane i narode. Naravno strah Bosnjaka od raspada drzave moze
se odagnati diskontinuitetom federalne jedinice, ali i preciziranjem
u buducem ustavu da federalne jedinice nemaju pravo na odcjepljenje od
BiH.