02. Branka Bezić Filipović - Hrvatski Tragovi u Svijetu

 

EUROPA 

DSCN2693 copy

 

 

 

 

 

    Po nekadašnjim shvaćanjima koja sežu u ne tako davne osamdesete godine prošloga stoljeća iseljenicima se nisu smatrali Hrvati u europskim zemljama. Bili su to radnici na privremenom radu u inozemstvu, no sada već druga i treća generacija njihovih potomaka živi ondje. Raspadom Jugoslavije još se više Hrvata odvojilo od matične države. Sve njih danas smatramo Hrvatima izvan domovine.

     Ratovi uvijek stvaraju nove granice, pa smo tako poslije Prvoga svjetskog rata ostali bez Boke kotorske, koja je do tada pripadala Dalmaciji. Taj dio dalmatinskoga stanovništva postao je stanovništvom druge republike, živeći uvijek na istome mjestu. Tražiti u Boki hrvatske tragove nema smisla, jer u Boki je ionako sve hrvatsko, odgovorio je na moj upit Tripo Schubert iz Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore Kotor. Sličnih primjera ima i u drugim mjestima u našoj najbližoj okolici.

 

 

AUSTRIJA

 

     Najviše stanovništva hrvatskoga porijekla u Austriji nalazimo na istoku zemlje, u Gradišću ili Burgenlandu, koje se proteže i na Mađarsku i Slovačku. To su područje u 16. stoljeću, bježeći pred Turcima, naselili Hrvati iz Like, Gorskog kotara, Slavonije, Banovine, Korduna i zapadne Bosne. Budući da je turska vladavina na tim područjima potrajala, Hrvati su se u novoj sredini udomaćili i ostali zauvijek. Zbog jakog osjećaja nacionalne svijesti uvijek su se nazivali Hrvatima, a uspjeli su sačuvati i svoj jezik, kojemu je temelj hrvatska čakavština. Do Prvoga svjetskog rata postojale su dvojezične škole, koje su u ratu ukinute. Austrijska je država dugo ograničavala upotrebu hrvatskoga jezika u javnom životu, da bi ga 1987. godine ponovo uvela u šest od sedam gradišćanskih kotara. Tako danas nalazimo dvojezične natpise na mnogim mjestima u Gradišću.

 

Čajta

     Hrvati su 1929. godine radi očuvanja svojega nacionalnog i kulturnog identiteta osnovali u Gradišću Hrvatsko kulturno društvo, koje danas ima sjedište u Eisenstadtu ili Željeznom. Austrijska pošta ukazala je čast društvu kada je 2009. godine objavila marku povodom njegove 80. obljetnice[1].

 

Kuverta

 

     Međutim, nije to jedina poštanska marka koja je u Austriji posvećena Hrvatima. Na jednoj on njih lik je Paule von Preradović (Beč, 1887. – Beč, 1951.), unuke hrvatskoga pjesnika i književnika Petra Preradovića (1818. – 1872). Paula je poput svojega djeda bila književnica, a pisala je o ljepoti Jadranskoga mora jer je bila usko vezana za domovinu svojih predaka. U Drugome svjetskom ratu pomagala je pokretu otpora te je bila proganjana od nacističkog režima. Poznata je i kao autorica teksta današnje austrijske himne[2].

 

Paola von P

     Vlastitu poštansku marku u Austriji dobio je i skladatelj Franz von Suppé (Split, 1819. – Beč, 1895.), koji je djetinjstvo proveo u Splitu i u Zadru. Veoma rano primio je glazbenu poduku i počeo skladati. Iako je u Padovi studirao medicinu, ostao je vjeran glazbi. Nakon očeve smrti preselio se s majkom u Beč, gdje je studirao kompoziciju i dirigiranje. Trajno je održavao veze s Dalmacijom, i često je posjećivao Split, Šibenik i Zadar. U svojim je djelima koristio dalmatinski melos, a i nazivi njegovih skladbi bili su vezani uz naša imena, kao što je primjerice Missa Dalmatica[3].

 

Suppe

 

     U crkvi svetoga Andrä u Grazu postoji spomen ploča Ivanu Antunu Zrinskom (Ozalj, 1651. – Graz, 1703.), jedinomu sinu bana Petra Zrinskog i Katarine Frankopan. Podignula ju je družba „Braća hrvatskoga zmaja“ 1944. godine prilikom prenošenja posmrtnih ostataka Ivana Antuna Zrinskog u katedralu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zagrebu. Zrinski je u Beču stekao visoko obrazovanje i govorio je sedam stranih jezika. Iako je bio lojalan kralju, stalno je bio pod prismotrom zbog obiteljske povijesti, pa je nakon dvadeset godina provedenih po tamnicama umro u Grazu od upale pluća. Time se ugasila loza velikaške obitelji Zrinski.

 

Graz

Graz, crkva svetog Andrä i ploča u spomen Ivanu Antunu Zrinskom (dobrotom obitelji Lukić iz Graza)

 

ploča Graz 

 

     U Linzu, gradu na sjeveru Austrije, trećeme gradu po veličini u zemlji, postoji Hrvatska ulica – ili, na njemačkome, 'Kroatengasse'.

 



[1] Baranović, Pjero; Bezić Filipović, Branka. 2010. Hrvati na markama svijeta [DVD-ROM]. Izdavač Hrvatska matica iseljenika, podružnica Split.

[2] ibid.

[3] Ibid.