04. Branka Bezić Filipović - Hrvatski Tragovi u Svijetu

 

FRANCUSKA

 

Prema procjeni Ministarstva vanjskih poslova u Francuskoj živi oko 40 000 Hrvata i njihovih potomaka, od čega ih polovina živi na širem području Pariza. Intenzivnije iseljavanje u Francusku započelo je nakon Drugoga svjetskog rata iz političkih razloga, da bi se šezdesetih godina prošloga stoljeća nastavilo iz ekonomskih razloga.

     Iz vremena prije masovnoga iseljavanja hrvatski znanstvenik, astronom, fizičar i matematičar Ruđer Bošković (Dubrovnik, 1711. – Milano, 1787.) jedno je vrijeme boravio u Parizu, pa čak i dobio francusko državljanstvo. Njegov međunarodni značaj vidi se i po tome što je na kući u kojoj je živio postavljena spomen-ploča. Zanimljivo je da na njoj ima i jedna rečenica na hrvatskome jeziku, koja glasi:

 

U OVOJ KUĆI ŽIVIO I RADIO

OD 1774. DO 1777.  RUGJER JOSIP BOŠKOVIĆ

 

Paris ploča         Esplanade

Lijevo je spomen ploča postavljena na kuću u kojoj je u Parizu živio Ruđer Bošković a desno je ploča postavljena pred esplanadom u 11. Arondismanu

 

     Ruđeru Boškoviću Pariz se odužio i 13. srpnja 2013. godine, kada je na središnjeme prostoru parka na Bulevaru Richarda Lenoira u 11. Arondismanu otvorena Esplanada Ruđera Boškovića. Esplanadu je svečano otvorio predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović u nazočnosti Patricka Blochea, gradonačelnika 11. Arondismana, i Pierrea Chapirea, pomoćnika gradonačelnika Pariza, te brojnih Hrvata koji žive u Parizu.

     Hina je prenijela da je u svojemu govoru prilikom otvaranja esplanade predsjednik Josipović izjavio: Davanjem njegova imena ovoj esplanadi odužuju mu se obje domovine. Njih danas povezuje, kao što ih je Bošković povezivao za svojega života, zajednička pripadnost jedinstvenomu političkom, ekonomskom i kulturnom prostoru Europske unije.

     I splitski Hajduk nas povezuje s Francuskom. Predsjednik Charles de Gaulle, proglasio je naše nogometaše počasnom sportskom momčadi slobodne Francuske, zbog njihovog doprinosa u Drugom svjetskom ratu. Povelja počasnog kluba, uručena je 1945. godine.

                  

povelja

Povelja predsjednika Charlesa de Gaullea splitskom Hajduku

 

 

     Grupa hrvatskih emigranata u Parizu, zatražila je od vojne uprave da se u Domu invalida postavi spomen ploča u čast hrvatskih pukovnija koje su se za vrijeme Napoleona borile u sklopu francuske vojske. Ploča je postavljena 28. listopada 1956. godine.

dom invalida        Hrvatske pukovnije

Dom invalida u Parizu i ploča na kojoj piše : U SPOMEN NA HRVATSKE PUKOVNIJE KOJE SU POD FRANCUSKOM ZASTAVOM PRONOSILE SLAVU FRANCUSKE VOJSKE.[1]

 

 

     Društvo bivših studenata hrvatskih sveučilišta, AMCA u Parizu, na čelu s predsjednikom Damirom Perinićem, pokrenulo je inicijativu za postavljanje spomenika Antunu Gustavu Matošu (1873.-1914.), povodom stote godišnjice pjesnikove smrti. Spomenik je postavljen u ružičnjaku bolnice Corentin Celton u Issy-les-Moulineaux pored Pariza 2014. godine, a kopija je zagrebačkog spomenika, rad kipara Ivana Kožarića.

gerard            Ploca-Matos-site

Uz spomenik Matošu su braća Denegri, lijevo je Gerard počasni konzul Republike Francuske u Splitu a desno je Daniel fizičar svjetskog glasa. Na slici desno je ploča postavljena uz spomenik.

 

 

     Na jugu Francuske u gradu Villefranche-de-Rouergue postoji Avenue des Croates ili Avenija Hrvata i Polje hrvatskih i bosanskih mučenika koji su 1943. godine na jedan dan oslobodili grad od Njemaca. Oni su bili pripadnici 13. SS Handžar divizije sastavljene od Hrvata i Muslimana s bosanskog teritorija Nezavisne Države Hrvatske čiji je zadatak bio pomoći silama Osovine u borbi protiv partizana. U Fracuskoj su bili na obuci a do pobune je došlo sedam dana nakon pada Italije. Pobunjenici su računali na pomoć Saveznika, koja je izostala, pa je pobuna bila u krvi ugašena.[2]

     Hrvatski kipar Vanja Radauš izradio je 1952. godine skulpturu koja je trebala biti postavljena u Villefrancheu, gdje stanovništvo svake godine odaje počast žrtvama pobune. Tadašnja jugoslavenska vlast je to spriječila, pa je skupltura postavljena u Puli kao spomenik lokalnim žrtvama. Međutim, Villefranche i Pula su se bratimili 2006. godine i tom prigodom je u Francusku odnesena kopija Radauševog djela. 

 

IMG_1190                             IMG_1192

Desno je detalj spomenika Vanje Radauša a lijevo skica Polja mučenika Krste Hegedušića.

 

 



[1] Boppe, P. , Hrvatske pukovnije u Napoleonovoj armiji

[2] Grmek D. Mirko, Lambricks Louis: Les Revoltes de Villefranche; Editions du Seuil, 1998.