35. Branka Bezić Filipović - Hrvatski Tragovi u Svijetu

 

PORVENIR

 

     Glavni grad Ognjene zemlje osnovali su Mimičani iz okolice Omiša 1883. godine.[1] Dali su mu ime Porvenir, što znači budućnost. Bilo je to u vrijeme početaka kolonizacije i eksploatacije zlata, no stanovnici su se s vremenom okrenuli stočarstvu. Unatoč teškoćama života u surovom podneblju zanimanja za kulturu nije nedostajalo. Antonio Radonic Scarpa upravo je tu, koncem 1918. godine, utro temelje čileanskoj kinematografiji.[2] Danas u Porveniru živi svega 5 000 stanovnika. Hrvati se okupljaju u Hrvatskome društvu, groblje je puno hrvatskih prezimena, a imaju i Hrvatsku ulicu – Calle Croacia.

 

Calle Croacia          Calle Croacia Porvenir

 

     Osim Hrvatske ulice postoje i druge ulice nazvane po Hrvatima. To su Calle Antonio Kusanovic, Calle Dr. Carlos Mimica, Calle Francisco Milic, Calle Juan Kovacic Pavicic, Calle Jorge Jasic,  Calle Miguel Kuvacic, Calle Pablo Kalazic i  Calle Simon Paravic.  U Porveniru je podignut Spomenik doseljeniku, s time da se odnosi na sve doseljenike (na slici dolje).

 

Monument inmigrantes

Spom

Spomenik hrvatskomu doseljeniku

 

     Hrvati su tu brojni, pa imaju i vlastiti Spomenik hrvatskom doseljeniku, koji je jednostavna oblika i dominira prostorom uz obalu. Oko njega je izgrađen amfiteatar, a na centralnome mjestu velik je stup s pločama od bračkoga kamena.

    

 spomenik Porvenir                         Yašić

Spomenik Selk'namu. S lijeva su Vanja Pavlovec iz Hrvatske matice iseljenika Rijeka, Goran Borčić iz Muzeja grada Split i Branka Bezić Filipović. Desno je autor spomenika Richard Yašić Israel.

     Na jednoj ploči uklesani su stihovi pjesme Doseljenik, autorice Desenke Vukasović de Draksler (1935. – 2011.), koja je bila rođena u Punta Arenasu, a živjela je i preminula u Cerro Sombreru.[3]

ploča Desenka

 

VIŠE TE NEĆU VIDJETI KAO AVANTURISTA

ZA MENE BIT ĆEŠ ČOVJEK

KOJI JE DOŠAO IZ DALEKA JEDNOG DANA

S PJESMOM NA USNAMA I S ILUZIJOM U GRUDIMA

D. VUKASOVIC

 

     Na drugoj ploči posvetu je napisao Mateo Martinić Beroš (1931.) iz Punta Arenasa, povjesničar, član Čileanske akademije za povijest, utemeljitelj Instituta za Patagoniju, sveučilišni profesor, emeritus i nekadašnji župan.[4] Jedan je od najplodnijih čileanskih pisaca hrvatskoga porijekla, a najviše se bavio poviješću juga Čilea.

 

ploča Mateo M

BLAGOSLOVLJENO SJEĆANJE NA MNOGE KOJI SU DOŠLI JEDNOG DANA

I OSTALI NA ČILEANSKOJ ZEMLJI

I U NAMA – ZAUVIJEK

M. MARTINIĆ

 

dvi ploče

 

Na spomeniku je postavljen čileanski grb, a ispod njega stoji:

U SJEĆANJE NA HRVATSKE DOSELJENIKE KOJI SU PRED VIŠE OD JEDNOG STOLJEĆA

ZAPOČELI NOVI ŽIVOT  NA OVOJ JUŽNOJ ČILEANSKOJ ZEMLJI

NJIHOVI ZAHVALNI POTOMCI NA OGNJENOJ ZEMLJI

PORVENIR, PROSINAC 1990.

 

     Trajektna luka nalazi se izvan Porvenira, u uvali Bahia Chilota. Tamo je jedna ulica nazvana Avenida Gobernador Carlos Serka Vera, po guverneru porijeklom iz Sumartina.

 

Bahia Chilota

Bahia Chilota, gdje pristaju trajekti koji voze na relaciji Punta Arenas - Porvenir

IMG_8030

 

     I na čileanskoj strani Ognjene zemlje postoje lokaliteti prozvani po Hrvatima. To su, na primjer, potok Chorillo Mateo, nazvan tako u čast Mateu Draguisevicu, i potok Chorillo Paravic, imenovan u čast Simonu Paraviću, koji se nalazi na lokalitetu Cordon Baquedano, gdje su Paravići tražili zlato.

 

Mina Lausic copy

Rudnik Mina Lausic  na Ognjenoj zemlji početkom 20. stoljeća

 

      Tu je i uvala Caleta Kovacic. Po Mateu Martiniću Berošu imenovana su tri lokaliteta: jezero, otok i brdo. Po njemu se zove Lago Mateo Martinić, Isla Martinic i Cerro Martinic.

 

MMB

Mateo Martinić Beroš

     Jezero Mateo Martinic nalazi se na jugozapadu Ognjene zemlje na Kordiljeri Darwin, koja je gotovo stalno pokrivena snijegom.

 

Kanal Beagle, kordiljera Darwin u pozadini

Pogled na Kordiljeru Darwin s kanala Beagle

 

     Otok Martinic  smješten je u Kanalu Murray između otoka Navarino i otoka Hoste, južno od Ognjene zemlje. Kanal kontrolira čileanska mornarica.

 

O  Canal Murray

 

     Brdo Martinic nalazi se na području južnoga patagonijskog ledenjaka, na dijelu Anda, između Čilea i Argentine. Dio toga ledenog polja nacionalni su parkovi Bernardo O'Higgins i Torres del Paine (na slici dolje).

 

Torres Del P

 



[1] Fernandez de Cabo Arriado ,Ernersto 2004. Magallanes desde el ayer. La Prensa Austral. Punta Arenas. 121. str.

[2] Beroš, Mateo Martinić. 2002. Breve historia de Magallanes. La Prensa Austral. Punta Arenas. 100. str.

[3] Bezić Filipović, Branka. 2006. Da se ne zaboraveo piscima s Jadranske obale u prekomorskim zemljama. Hrvatska matica iseljenika. Split.

[4] Isto kao pod 9.