HRVATSKO-ARGENTINSKI KULTURNI KLUB (Club Cultural Croata-argentino)

 

Prvi koraci te skupine bili su usmjereni međusobnom organiziranju mimo službeno zastupanoga, kao jedino ispravnoga, HOP-a i povezivanja s argentinskim društvom, političkim i kulturnom predstavnicima i medijima, s ciljem promicanja težnje hrvatskoga naroda za uspostavu svoje neovisne, suverene države.

 

Ova nastojanja bila su potvrđena na jednom širem sastanku skupine hrvatskih emigranata u Buenos Airesu, koji je završio jednoglasnom odlukom osnivanja Hrvatsko-argentinskog kulturnog kluba i prihvaćanjem društvenih pravila prema kojima se određuje kao prvotni cilj društva: "promicati legitimne težnje hrvatskoga naroda za slobodom i nacionalnom nezavisnosti".

 

Društveno i kulturno djelovanje Kluba odvijalo se bez poteškoća, ali na političkom području pojavila se podvojenost u pitanju proslave 10. travnja, dana proglašenja Nezavisne Države Hrvatske.

 

Prvi upravni odbor, na čelu s drom Petrom Prpićem, smatrao je, da slaviti 10. travnja predstavlja prihvaćanje svih pogrješaka ustaškoga režima, osuđenoga od Saveznika, zaključujući da se u borbi za uspostavu buduće hrvatske države moramo ograditi od Nezavisne Države Hrvatske. Nu većina članova kluba bila je mišljenja da treba razlikovati režim od države, da je režim prolazan, a država da predstavlja trajnu potrebu za ostvarenje slobode i unapredjenja hrvatskoga naroda. Osim toga, da je Nezavisna Država Hrvatska bila stvorena plebiscitarnim opredjeljenjem hrvatskoga naroda, što je potvrdio i sam Nadbiskup Stepinac pred komunističkim sudom.

 

Prevladana je ova kriza. Bio je izabran novi upravni odbor, kojemu je predsjedao prof. Tonko Gazzari. Od tada su HAKK i cijela hrvatska zajednica u Argentini slavili dan 10. travnja kao "Dan hrvatske državnosti".

 

Društveni, politički i kulturni život hrvatske emigracije u Argentini, napose u Buenos Airesu, manifestira se sve više svojim djelovanjem u težnji ostvarenja hrvatske državne nezavisnosti.

 

Godine 1950. izlazi u Buenos Airesu prvi broj Hrvatske revije, oko koje Vinko Nikolić okuplja široki krug suradnika raznih političkih opredjeljenja i uspostavlja prve dodire hrvatske emigracije s Domovinom.

 

Moja prva suradnja u HR je u 4. svesku g. 1978. Znakovito je, da, kao hrvatski nacionalist, objavljujem u tom broju članak: "Stjepan Radić tvorac hrvatskog narodnog zajedništva", prije članka "Deseti travnja dan hrvatskoga samoodređenja", objavljenoga godinu dana kasnije (1979., sv. 1).