VIII

VIII. SABOR HNV-a — STUTTGART 1990.

Izbori za VIII. sabor koincidiraju s petnaestom obljetnicom osnutka Hrvatskoga Narodnoga Vijeća i s nizom važnih zbivanja u svijetu i u domovini. Pobudjuju zato razumljivi interes medju našim članstvom, a i u dijelu hrvatske iseljeničke zajednice.

Sustavno dvogodišnje održavanje izbora za najviše predstavničko tijelo HNV-a, tijekom punih petnaest godina, upućuje bez sumnje na nešto više od puke rutine osobnog natjecanja u vidu obnavljanja vodstvenih kadrova Vijeća. Predstavlja, prije svega, manifestaciju demokratskih načela kao sistema po kojem se odvija djelovanje HNV-a i kojeg zastupamo kao temelj uredjenja buduće hrvatske države. Iako naši izbori ne predstavljaju izbor izmedju raznih političkih skupina, jer se odvijaju unutar jedne političke strukture, ipak jasno naglašavaju pluralizam političkih pogleda i nazora. Unutar Hrvatskog Narodnog Vijeća, koje okuplja razne političke skupine, naši izbori omogućuju natjecanje pojedinaca raznih političkih orientacija i raznih osobnih, stručnih i organizatornih kvalifikacija, pripadnika raznih generacija.

Ovaj politički i generacijski pluralizam bio je naglašen u svim Saborima tokom ovih petnaest godina i o odgovornom i skladnom nastupu ove složene strukture ovisilo je i ovisi djelovanje i dostignuće HNV-a. Sabornici VII. Sabora, čiji mandat ističe predstojećim izborima, pokazali su potrebno jedinstvo u toj različnosti dobi i političkoga prosudjivanja, jednako kao i vodstvene strukture, koje je taj Sabor izabrao. Smatram da ne ističemo dovoljno, da članovi Izvršnog odbora i Ureda HNV-a, kao i Predsjednišva Sabora nisu pripadnici iste političke skupine, niti iste generacije, a rade kao jedinstvena ekipa na ostvarenju zajedničkoga nacionalnoga cilja.

Izbori, koje održavamo svake dvije godine, ujedno su i regulator potrebne generacijske smjene, kao i stalnoga osuvremenjenja pogleda i djelovanja. To omogućuje, da HNV ide u korak sa zbivanjima koja odredjuju smjer naše narodne borbe, tražeći – suglasno našem Ustavu - najprikladnija sredstva i načine djelatnoga pomaganja hrvatskom narodu u njegovu nastojanju, da ostvari svoju slobodnu i samostalnu državu.

Izbori za VIII. Sabor važni su i s obzirom na izvanredne političke, društvene i ekonomske promjene u svijetu i Domovini. Prije dvije godine upozorili smo na predstojeće mogućnosti tih promjena, no prigodom ovih izbora one su očigledne.

U ozračju tih promjena sazrijeva Ujedinjena Europa i otvara konkretne perspektive ostvarenju nacionalne slobode i demokratskoga poredka nizu naroda, medju njima i hrvatskom.

Na izborima održanim 25. listopada 1989. izabrani su za sabornike VIII. Sabora (navedeni slijedom dobivenih glasova):

Rezultati izbora za VIII. sabor

Prvih 30 kandidata, na temelju dobivenih glasova, izabrano je u VIII. sabor. U slučaju da netko od izabranih sabornika istupi iz Sabora ne bude bio u mogućnosti obavljati svoju dužnost, u VIII. sabor će ući kandidati, prema broju dobivenih glasova, počevši od Budimira Mateka, koji je zauzeo 31. mjesto.

U VIII. izborima sudjelovalo je podjednak broj glasača kao i na prošlim izborima. Izborni rezultati:

1.	MATE MEŠTROVIĆ	2351
2.	KERIM REIS	2148
3.	RADOVAN LATKOVIĆ	1951
4.	IVONA DONČEVIĆ	1917
5.	JOSIP GAMULIN	1911
6.	TOMISLAV BOŠNJAK	1794
7.	PETAR HINIĆ	1744
8.	ŠIME LETINA	1628
9.	MALKICA DUGEĆ	1620
10.	RAGIB AVDIĆ	1529
11.	IVO KISIĆ	1495
12.	FRANJO PAVIČIĆ	1420
13.	VIVIANA GAMULIN	1396
14.	IVAN ĆORIĆ	1394
15.	STJEPAN ASIĆ	1375
16.	ZDENKA PALIĆ-KUŠAN	1352
17.	IVANKA PAVIĆ	1324
18.	NIKOLA JURIŠIĆ	1237
19.	DAVORIN PORIĆ	1221
20.	JANKO SKRBIN	1163
21.	IVO BUTKOVIĆ	1113
22.	MARIJA ŠEŠELJA	1048
23.	MIRKO KOVAČEVIĆ	1019
24.	VLADISLAV MUSA	1001
25.	VINKO KUŽINA	997
26.	BORIS MARUNA	994
27.	ANTE TURICA	989
28.	PAVAO KATANČIĆ	968
29.	VELJKO MAŠINA	964
30	ZDRAVKO SANČEVIĆ	942
31.	BUDIMIR MATEK	934
32.	IVAN ŠARAVANJA	892
33.	PETAR RADIELOVIĆ	863
34.	TOMISLAV PAVIČIĆ	853
35.	MILE ŠIMIĆ	849
36.	NIKOLA BOŽIČEVIĆ	810
37.	JOSIP ZORIČIĆ	805
38.	ANTE LEKO	801
39.	ANTUN PINTEROVIĆ	771
40.	IVAN MATOVINOVIĆ	689
41.	SREĆKO TOMIĆ	661
42.	MATO VERKIĆ	634
43.	NIKOLA RAMEŠA	633
44.	ZVONIMIR LUBURIĆ	631
45.	MARKO POPOVIĆ	454
46.	VLADIMIR RADINIĆ	404

Ukupni zbroj glasova: 53.703

Pripreme za završni dio hrvatske osloboditeljske borbe

PRED NASTUPOM VIII. SABORA moj članak objavljen u Vjesniku HNV-a: Sabor odgovornosti

S opravdanjem postavijamo pitanje: koje političko značenje ima VIII. sabor HNV-a?

Sjećam se tvrdnje jednog emigrantskog lista, prije nekih šest godina, koji je prigodom tadašnjih izbora za sabornike HNV-a istaknuo da medju izabranim sabornicima "nema niti jednog istaknutog političkog imena". Ta primjedba tumači politički mentalitet, obilježen pogledom unatrag. Ovaj Sabor imat će još manje "istaknutih političkih imena" i u tome je upravo njegova temeljna karakteristika. To je sabor novih ljudi, koji su dijelom iskusili stvarnosti jugokomunizma, dijelom gorčinu emigrantskog kruha. Školovali su se i izgradili dijelom u domovini, dijelom u raznim zemljama svijeta. Više od dvije trećine sabomika VIII. sabora bili su 1941. u dobi koja se kretala izmedju 5 i 10 godina. Njihova imena, u velikoj većini, nisu i ne mogu biti "politički istaknuta", prema izvjesnom mjerilu gledanja. Ali oni predstavljaju današnju Hrvatsku, u skladnom odnosu sa starijim sabornicima, koji pripadaju onoj "mladoj generaciji", koja se je oblikovala u političkim zbivanjima povijesnih dana uspostave Nezavisne Države Hrvatske.

Struktura VIII. sabora odaje ekipu koja ulijeva povjerenje: skup iskušanih političkih djelatnika i intelektualnih radnika, koji dolaze iz najudaljenijih dijelova iseljene Hrvatske. Rezultati njihovih zasjedanja, izmjene misli, izbor središnjeg vodstva i zacrtavanje pravca djelovanja HNV-a u ovim presudnim časovima za Hrvatsku, imat će, bez sumnje, odjeka ne samo u hrvatskoj dijaspori, nego i u domovini.

Mjesto i vrijeme održavanja VIII. sabora još su u razmatranju, kao i dnevni red zasjedanja, koja će se odvijati u znaku temeljne teme: Uloga Hrvatskoga narodnog vijeća u završnoj fazi osloboditeljske borbe hrvatskog naroda. Pozivamo sve sabornike da pripreme svoje prijedloge za predstojeće saborsko zasjedanje i dostave ih Predsjedništvu Sabora, kao što su to već neki samoinicijativno učinili.

SASTAV I KARAKTERISTIKE SABORNIKA VIII. SABORA

S obzirom na mjesto stalnog boravišta možemo podijeliti sabornike u slijedeće skupine: SAD: 8 sabornika, Kanada: 3, Europa: 8 (Njemačka 5, Francuska 1, Engleska 1, Švedska 1), Australija: 6, Južna Amerika: 5 (Argentina 3, Venezuela 2).

S obzirom na dob, 12 sabornika je u dobi izmedju 50 i 60 godina; 8 izmedju 40 i 50 godina, a dva sabornika ne dosižu 40 godina. U dobi iznad 60 godina je 8 sabornika.

S obzirom na spol, ovaj Sabor će sačinjavati 6 žena (od kojih su tri nove sabornice) i 24 muškaraca.

Novi sabornici: VIII. sabor bit će obnovljen s 8 novih sabornika, gotovo jednom trećinom ukupnog broja sabornika (novi su sabornici: Viviana Gamulin, Ivanka Pavić, Ivo Butković, Malta Sešelja, Boris Maruna, Pavao Katančić, Vinko Kužina i Zdravko Sančević).

Zvanja sabornika vrlo su različita i teško je odrediti njihov brojčani omjer. Gotovo isključivo predstavljaju intelektualna zvanja raznih struktura uz pokoje radničko i poslovno zanimanje. Isto vrijedi i za političku pripadnost, ali svima je zajednička odlika što svoje političke posebnosti podvrgavaju općem nacionalnom cilju, koji zastupa HNV – uspostavi samostalne, demokratske hrvatske države.

Treba još naglasiti, kao opću karakteristiku ovih sabornika: oni su izabrani općim tajnim glasovanjem, mogli bismo reći na "izborima drugog stupnja", nakon što su bili izabrani za kandidate po članstvu odredjenog Mjesnog odbora. Sama procedura ovih izbora, obavljena na udaljenosti izmedju Sjeverne Amerike i Australije, Južne Amerike i Europe, odaje ozbiljnost, organizacijsku sposobnost i demokratski duh našega članstva, razasutog na svih pet kontinenata. Osjećam potrebu izraziti priznanje svim Mjesnim odborima – članstvu i njihovim upravama – koji su uzorno proveli ove izbore, kao i izbornom odboru, napose njegovu predsjedniku ing. Davorinu Poriću, koji je ponovno velikim trudom i profesionalnim radom riješio niz problema koje ovaj tip interkontinentalnih izbora nužno donosi, tako da su unatoč komunikacijskih poteškoća uspjeli održati izbore.

RASPORED ZASJEDANJA VIII. SABORA

(od 12. do 16. ožujka 1990.)

12/3 (ponedjeljak)

Ujutro: Početak saborskih zasjedanja:

– Pozdrav i uvodni govor predsjednika Sabora dra. R. L.

– Pozdrav kućedomaćine: predsjednika Područnog saveza MO-a Njemačke, sabornika Petra Hinića.

– Čitanje primljenih pozdrava.

– Izvještaj predsjednika Izbornog odbora ing. Davorina Porića.

– Prozivanje prisutnih sabornika; ovjerovljivanje njihovih mandata i eventulanih punomoći.

– Izbor tri predsjedatelja zasjedanja Sabora do izbora novog Predsjedništva Sabora.

– Izbor 4 zapisničara i zaključak o načinu vodjenja zapisnika.

– Izbor, odnosno potvrda Saborskog izbomog odbora, koji sačinjavaju tri izabrana predsjedatelja i predsjednik Izbornog odbora za izbore VIII. Sabora.

– Izbor Informativnog ureda saborskih zasjedanja.

– Formiranje komisija za ustavna, politička, promičbena, orgariizacijska i financijska pitanja i za formulaciju izjava VIII. Sabora.

– Prekid zasjedanja –

Nastavak zasjedanja: preuzima predsjedanje prvi izabrani predsjedatelj. Slijedi čitanje izvještaja:

– Čitanje izvještaja Predsjedništva Sabora;

– Čitanje izvještaja Izvršnog odbora: predsjednika, dopredsjednika, glavnog tajnika i rizničara;

– Izvještaj predsjednika časnog suda i Prizivnog vijeća;

– Izvještaj predsjednika Nadzornog odbora. Predaja obrazaca i kandidatskih lista sabornicima.

13/3 (utorak)

Jutarnje zasjedanje: preuzima zasjedanje drugi predsjedatelj.

– Nastavak čitanja izvještaja, u koliko još svi nisu pročitani. U nastavku, debata o izvještajima.

Poslije podne: predsjeda treći predsjedatelj.

– Nastavak i završetak debate o izvještajima.

– Kratki prekid –

Predaja glasovnica za dužnosnike VIII. Sabora (Glasovanje)

– Proglašenje dužnosnika VIII. Sabora.

14/3 (srijeda)

Jutarnje zasjedanje, predsjeda novo izabrani predsjednik VIII. Sabora: analiza teme VIII. Sabora: ULOGA HNV-a U ZAKLJUČNOJ FAZI HRVATSKE OSLOBODITELJSKE BORBE.

– Izlaganje dra. Mate Meštrovića o ulozi HNV-a s obzirom na nastale dogadjaje u Domovini i svijetu.

– Debata o izloženoj temi.

U nastavku i poslijepodnevnom zasjedanju:

– Dodatna izlaganja drugih sabornika o temi VIII. Sabora.

– Debata i prijedlozi.

15/3 (četvrtak)

Dan predvidjen za izvanredni program, koji ćemo naknadno utvrditi prema mjesnim i vremenskim mogućnostima. Prema danim okolnostima, može biti prebačen i na jedan drugi dan tokom saborskog zasjedanja.

16/3 (petak)

Ujutro:

– Izvještaji komisija;

– Debata o izuvještajima i odnosnim prijedlozima i o Izjavi (Izjavama) VIII. Sabora.

Poslije podne:

– Zaključenje debate o izvještajima;

– Formuliranje i donošenje zaključaka VIII. Sabora i Izjave.

– Kratki prekid zasjedanja

U nastavku, zaključak zasjednaja VIII. Sabora.

– Pozdrav Predsjednika Izvršnog Odbora HNV-a.

Predsjednik Sabora zaključuje zasjedanje VIII. Sabora.

Pjevanje hrvatske Himne.

U nastavku, zajednička oproštajna večera.

Tajnik Sabora

Ing. Davorin Porić

Predsjednik Sabora

Dr. Radovan Latković

Početak rada SABORA

Nakon pjevanja HRVATSKE NARODNE HIMNE, uputio sam sabornicima slijedeći govor:

Gospodje i gospodo sabornici!

Otvaram zasjedanje VIII. sabora. Pozdravljam Vas, sve ovdje okupljene sabornike, napose našega predsjednika Izvršnog odbora dra. Matu Meštrovića. Želim posebno pozdraviti one sabornike koji su po prvi put izabrani u ovo vrhovno predstavničko tijelo HNV-a, a napose tri naše nove sabornice! Vjerujem da će VIII. sabor obogaćen ovim novim snagama ispuniti nade našega članstva, koje nas je izabralo da predstavljamo i vodimo Hrvatsko Narodno Vijeće u ovom prelomnom, sudbonosnom vremenu.

Na početku naših zasjedanja želim uputiti, u ime svih nas sabornika VIII. sabora HNV-a, naše pozdrave svoj hrvatskoj braći u Domovini i iseljeništvu, kao i našem cjelokupnom članstvu, posebno brojnim djelatnicima naših Mjesnih odbora.

Sastali smo se prvi put na tlu prijateljskoga njemačkoga naroda, u povijesnim danima ujedinjenja zapadne i istočne Njemačke. Uz zahvalnost na iskazanom nam gostoprimstvu, izrazujemo našu radost nad tim povijesnim dostignućem, u nadi da će doskora i hrvatski narod ostvariti svoj DAN SLOBODE i UJEDINJENJA svih hrvatskih zemalja.

Imam osjećaj da smo u ovom času otvorenja VIII. sabora svi obuzeti nekim posebnim, svečanim uzbudjenjem. Svi osjećamo da se ovaj Sabor bitno razlikuje od svih prijašnjih Sabora: zaokuplja nas predosjećaj da smo nazočni, vjerojatno, zadnjem Saboru HNV-a, Saboru koji navještava ostvarenje cilja, kojemu težimo od časa našega osnutka.

Mislim da ne ćete protumačiti ove moje misli kao neko sentimentalno uljuljavanje u romantične prognoze. Mislim da dogadjaji u svijetu i u našoj domovini, koji su se odigrali unutar zadnjih mjeseci prošle godine do danas, opravdavaju ova predvidjanja. Osim toga, važno je naglasiti, a vjerujem da svi tako ocijenujemo, da naslućivanje neminovnoga raspleta povijesne hrvatske drame ne znači fatalističko predavanje našem nacionalnom udesu, nego, naprotiv, svijest da ulazimo u razdoblje koje traži od nas da budemo na visini povijesnog zbivanja, svijesni da ulazimo u razdoblje kad nas možda još samo jedan korak dijeli od cilja, ali kad nas ujedno samo jedan krivi, promašeni korak može strovaliti u provaliju poraza.

U tom procesu "odlučnog časa", s kojim je već suočen hrvatski narod, i mi — HNV kao izvanstranačko tijelo i posebno mi, kao sabomici, imamo, bez sumnje, svoj udio odgovornosti. Odmjeriti i odrediti tu odgovornost, poduzeli smo si, da bude središnji zadatak ovoga saborskoga zasjedanja.

Ne gubimo se zato, tijekom naših zasjedanja, u sitnicama, ne gubimo dragocjeno vrijeme, ova četiri radna dana, ne zadržavajmo se pretjerano na analizi prošloga saborskoga razdoblja, usmjerimo naše poglede unaprijed i donesimo konkretne zaključke našega budućega djelovanja.

Ispravnost dosadašnjih političkih ocjena i nastupa HNV-a potvrdili su u cijelosti posljednji dogadjaji u svijetu i u Domovini. Vjerujem da ćemo tijekom ovih naših zasjedanja znati utvrditi one ključne zadatke koje nam, na već zacrtanom putu, nameću ovi presudni trenutci naše nacionalne borbe i kad se vratimo u mjesta našega boravišta da ćemo ih ostvariti snagom osobnoga samoprijegora i nesebične službe svojemu narodu.

S ovim mislima započnimo zasjedanje VIII. sabora u čvrstoj vjeri, da ćemo slijedeći, zaključni Sabor HNV-a, održati u bijelom Zagrebu, glavnom gradu oslobodjene Domovine – samostalne Države Hrvatske!

Nakon rasprave o temeljnoj temi Sabora: "ULOGA HNV-a UZAVRŠNOJ FAZI OSLOBODITELJSKE BORBE HRVATSKOGA NARODA" izglasana je slijedeća

IZJAVA

Sabornici VIII. sabora Hrvatskoga narodnoga vijeća, izvanstranačkoga demokratskoga predstavničkoga tijela iseljene Hrvatske, na zasjedanju održanom u Stuttgartu, od 12. - 17. ožujka ove godine, razmotrili su suvremena politička gibanja u svijetu i domovini, i došli do slijedećih zaključaka:

Slom komunizma kao ideologije, društvenoga poredka i sustava vlasti, zahvatio je brzinom lančanoga potresa sve istočnoeuropske države, kao i Sovjetski savez.

Ne samo da se proces demokratske preobrazbe u Jugoslaviji razvija sporije nego u susjednim zemljama, kao što su Mađarska i Poljska, nego je taj proces nejednak na istoku i na zapadu jugoslavenske države radi sukoba narodnih interesa, suprotnih koncepcija državnoga ustrojstva i vizija budućnosti.

Iako je Savez komunista dopustio održavanje višestranačkih izbora 22.-23. travnja ove godine, što je za pozdraviti, držimo da postojeći izborni zakon i ustav ne omogućuju stvamo demokratske izbore. Nadamo se, da će novoizabrani Sabor Hrvatske u što kraćem roku donijeti potrebne ustavne promjene kako bi se u Hrvatskoj stvarno uspostavila demokracija i ostvario državni suverenitet – kao na primjer, služenjem vojnoga roka hrvatskih vojnika na hrvatskom tlu. Da bi se ostvarila demokracija, između ostaloga potrebno je: 1. ukinuti političku policiju, 2. pustiti na slobodu sve političke zatvorenike, 3. ukinuti sve krivične zakone o političkim i verbalnim prekršajima, 4. pravo na povratak svih političkih prognanika i 5. potpuno slobodno širenje ideja.

Vjerujemo, da bi travanjski izbori prvenstveno trebali biti afirmacija ideje slobode i hrvatskoga suvereniteta, a tek u drugom redu natjecanje za političku prevagu i zauzimanje vlasti sa strane ove ili one hrvatske stranke.

Pošto je u ovom trenutku politika sveukupnoga narodnoga interesa od prvenstvene važnosti, apeliramo na sve demokratske stranke u Hrvatskoj da se slože i da udruženim snagama pristupe izborima.

Pozdravljamo podporu koju su dale hrvatske demokratske stranke načelu narodnoga samoodređenja do odcjepljenja i izvornom suvrenitetu hrvatskog naroda i potičemo preustrojeni Savez komunista Hrvatske, da i on podpuno jasno odredi svoje stanovište u korist toga ključnoga pitanja.

Pozdravljamo takoder najavu višestranačkih izbora u drugoj republici koja je isto domovina Hrvata i očekujemo skoru uspostavu demokratskih stranaka u Bosni i Hercegovini. Zalažemo se za obranu cjelovitosti Bosne i Hercegovine i pravo naroda te republike da u punoj slobodi odluče o svojoj budućnosti i o udruživanju s Hrvatskom i eventualno sa Slovenijom, na načelu ravnopravnosti i posebnosti.

Naša vizija hrvatske države uključuje i Srbe u Hrvatskoj, koji su dio naše povijesti i naše zemlje, te koji imaju pravo na nacionalnu ravnopravnost i ustavno-pravna jamstva za svoj jezik, kulturne, etničke i političke ustanove.

Uspostava političke demokracije u Hrvatskoj ne će sama po sebi riješiti bitne probleme s kojima se hrvatski narod suočava, kao što su to veliko siromaštvo, nezaposlenost, niska produktivnost, niski natalitet, raseljavanje i sveopća korupcija koja onemogućuje svaki napredak.

Gospodarska obnova Hrvatske zahtijeva sasvim novu etiku rada, poštivanje privatnog vlasništva, nagradivanje ljudi prema stvarnom doprinosu boljitku društva i pravnu državu, bez koje se ne može očekivati da narod ima povjerenje u društvenu cjelinu i državu. Samo pod ovim okolnostima može domovina očekivati znatna ulaganja u svoje gospodarstvo sa strane iseljene Hrvatske koja raspolaže velikim kapitalom, a isto tako i sa strane velikih međunarodnih ulagača.

Uključivanje Hrvatske u ubrzane procese europske integracije zahtijeva ostvarenje ne samo stvarne političke demokracije i slobode, nego i odstranjenje bitnih gospodarskih nedostataka, koji sputavaju napredak i razvoj Hrvatske i stvarno su preduvjet za ulazak u Europsku zajednicu.

Hrvatsko narodno vijeće i nadalje će pomagati hrvatskom narodu da mirnim i demokratskim putem ostvari svoje neotuđivo pravo na narodni i državni suverenitet. Mi to činimo prvenstveno na međunarodnom planu putem razgranatih veza i sve većeg utjecaja na međunarodne političke čimbenike i javno mnijenje, u kojemu radu smo pokazali stvarne rezultate.

U skladu s ciljevima i svrhom Hrvatskoga narodnoga vijeća od samoga njegovoga začetka, pružamo podporu svim hrvatskim demokratskim strankama, a spremni smo je dati i Savezu komunista Hrvatske – Stranci demokratskih promjena, ako odlučno počne zastupati ideje demokracije i nacionalnih interesa hrvatskog naroda.

Pozdravljamo sve one koji se u domovini hrvatskoj bore za slobodu i suverenitet, dajemo im podporu i jedino tražimo zauzvrat i u zajedničkom narodnom interesu, da se iseljenoj Hrvatskoj, pa tako i Hrvatskom narodnom vijeću, omogući slobodni pristup domovinskim procesima.

Odani ideji samostalne i suverene hrvatske države, pozdravljamo hrvatski narod u domovini, domovinske i iseljeničke demokratske napore i hrvatsko iseljeništvo.

Dr. Radovan Latković Dr. Mate Meštrović

PREDSJEDNIK SABORA PREDSJEDNIK IZVRŠNOG ODBORA

U Stuttgartu, 16. ožujka 1990.

Jedan od posebno važnih dogadjaja u vremenu zasjedanja VIII. sabora bio je posjet sabornika Europskom Parlamentu u Strassburgu (Francuska), koji je upravo u to vrijeme održavao svoja plenarna zasjedanja. Posjet je uslijedio temeljem poziva zastupnika EP, predsjednika medjustranačke radne skupine Parlamenta za srednju i istočnu Europu dr. Otta von Habsburga, predsjednika Internacionalne Paneuropske unije. On je 15. ožujka 1990. pripremio za sabornike VIII. sabora, u jednom posebnom salonu Parlamenta, primanje sa zakuskom, označivši ih kao "parlamentamo predstavništvo hrvatske diaspore".

U svom pozdravnom govoru, na njemačkom jeziku, naglasio je promjene nastale prošlih mjeseci u Europi, pad komunističkih režima, i pobjedu prava na slobodu i samoodredjenje naroda, koje postepeno ostvaruju potlačeni narodi Europe. Sabornike HNV-a označio je, u tom smislu, kao "predhodnicu" koja je došla u središte parlamentarne Europe, izrazivši nadu, da će uskoro doći i "Zalaznica" iz slobodne Hrvatske. Upozorio je i na velike opasnosti koje ovom dijelu Europe prijete sa strane Srbije, naglasivši da će hrvatski put slobode biti težak, možda i dugotrajan, ali da se ne smije sustati.

"Vi ovdje ispunjavate veliku zadaću šireći ideje demokracije i prava samoodredjenja koje mora biti priznato Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini koja takodjer ne smije biti zaboravljena. Osjećajte se ugodno, nastavio je dr. Habsburg, u Europskom Parlamentu. Na kraju, dopustite mi, da kažem još slijedeće: Kad sjedim u plenumu Europskoga Parlamenta mislim već na vrijeme kad će u tim redovima sjediti i u slobodnim izborima izabrani poslanici SLOBODNE HRVATSKE."

Na pozdravni govor dr. von Habsburga odgovorio sam na španjolskom jeziku, s obzirom na njegovo poznavanje španjolskog. Informativni ured HNV-a podijelio je uzvanicima tekst mojega govora prevedenoga na njemački, engleski i hrvatski, koji donosim u nastavku.

"Cijenjeni gospodine Predsjedniče Internacionalne Paneuropske Unije!

U ime Sabora Hrvatskoga Narodnoga Vijeća srdačno Vam zahvaljujem na primanju kojim ste nas počastili i na Vašem pozdravu, koji odaje Vaše simaptije prema našoj narodnoj stvari.

Znademo i cijenimo Vaše neumorno djelovanje u smjeru ostvarenja Ujedinjene Europe, utemeljene na demokratskim principima slobode i ravnopravnosti naroda, medju kojima ne zaboravljate nikada Hrvate.

Želimo Vam izraziti, ovom prilikom, da hrvatski narod ne traži ništa više od onoga, što mu ne bi pripadalo po prirodnom pravu: da sam sobom upravlja.

Nismo narod koji je tek nedavno stekao svijest svojega nacionalnoga identiteta. Mi smo stari europski narod – korijenje naše prve državne organizacije siže do više od tisuću godina unatrag.

Zbog toga se osjećamo duboko povrijedjeni, kad neki ne žele priznati tu realnost, smatrajući nas dijelom izmišljenoga i umjetno stvorenoga 'jugoslavenskoga naroda'.

Posebno smo zahvalni onima koji, kao Vi gospodine Predsjedniče, razumiju i pomažu ciljeve naše političke borbe, koja ima samo jednu svrhu: Ponovno steći naš nacionalni suverenitet, kako bi mogli svim gradjanima Hrvatske Države pružiti dostojni život, temeljen na demokratskim slobodama, unutar strukture Europske Zajednice.

One, koji još misle da si Europa ne može priuštiti slom Jugoslavije', pitamo: koju vrijednost predstavlja za Europu jedna dekadentna država koja svojih sedamdeset godina postojanja temelji na protudemokratskom i kolonijalističkom duhu, kršeći najelementarnija ljudska prava?

U Vašoj vrsnoj studiji o Jugoslaviji, objavljenoj u reviji Paneuropa Deutschland (IV., 1988.), Vi ističete: 'Danas je Jugoslavija, kao nekoć Sarajevo, u prenesenom smislu, opet žarište opasnosti za svjetski mir... Ponovno je dokazano da bez prava narodnog samoodredjenja nije moguć trajni mir. To pravo bilo je dva puta obećano tim narodima, a da riječ nije bila održana. Posljedice su više nego vidljive danas u Jugoslaviji'.

Gospodine Predsjedniče! Primanje, kojim ste danas tako ljubazno iskazali Vašu pozornost prema Saboru HNV-a, tumačimo kao izraz Vaše simpatije i prijateljstva prema hrvatskomu narodu i kao dokaz Vaše volje da nastavite braniti s govornice ove važne ustanove – Europskoga Parlamenta – priznanje prava hrvatskoga naroda na njegovo samoodredjenje i pristup suverene Hrvatske u Europsku Zajednicu.

Zato primite, preko nas ovdje nazočnih, pozdrave i zahvalnost cijeloga hrvatskoga naroda."(Ovo je prijevod sa španjolskoga.)

U nastavku VIII. sabora bio je ostvaren još jedan vanjsko-politički nastup HNV-a: primanje predsjednika Sabora u Komisiji Europske Zajednice za Istočnu Europu, organizirano po pročelnici za Veze, gdji Dončević. Titular Komisije g. Abel Matutes i 'član njegova kabineta g. Leandro Mercades, voditelj odjela za Jugoslaviju, primili su me 19. ožujka 1990. u njihovom uredu u Rue de la Loi 200 u Bruxeles-u. Okolnost, da se razgovor vodio na španjolskom, pridonijela je srdačnom prijemu, koji je potrajao vige od jednoga sata.

Tijekom razgovora imao sam prilike iznijeti poglede HNV-a o nacionalnim težnjama samoodredjenja i neodrživosti Jugoslavije. Prihvatili su moje argumente, unatod postojećoj tendenciji, da se uključi Jugoslavija u demokratsku strukturu Europske Zajednice, što je, ističem, gubljenje vremena, jer za to ne postoje temeljni preduvjeti. Na rastanku poklanjam im, kao dokumentaciju izloženoga stanovišta, izdanja Hrvatskoga latinoameričkoga kulturnog instituta: Bosnia y Herzegovina – aportes al esclarecimiento del origen de la Primera Guerra Mundial, La tragedia de Bleiburg i nekoliko svezaka revije na španjolskom jeziku, Studia Croatica, za koju pokazuju veliki interes i mole, da ih stalno šaljemo na ured Komisije EZ.