Zavrseno
godisnje zasjedanje Sredisnjeg odbora HSK
Hrvatska matica iseljenika
08.03.2007.
Diana Simurina Soufek
Sredisnji odbor Hrvatskoga
svjetskoga kongresa, krovne hrvatske iseljenicke udruge koja objedinjuje rad tridesetak nacionalnih kongresa na pet kontinenata, kao rezultat svoga
trodnevnoga zasjedanja u Zagrebu, 5., 6. i 7. ozujka, donio je Izjavu, Apel i
Rezoluciju.
U Zagrebu je Kongres dodijelio i priznanja
za povezivanje izvandomovinske i domovinske Hrvatske i sirenje istine
o njoj u svijetu, urucene na
press konferenciji u HMI 8. ozujka, i to zadarskome nadbiskupu mons. Ivanu Prendji i Andjelku Tomasovicu iz Adelaidea.
U izjavi Kongres izlaze svoj stav
o potrebi da Medjunarodna zajednica prihvati i prepozna
krivce za rat i zrtve na prostorima bivse zajednicke drzave. HSK u Apelu za zastitu povijesnih
i kulturnih stecevina i hrvatskih
nacionalnih vrijednosti, medju inim, porucuje:
”Hrvati kao
jedan od najstarijih europskih naroda… ima pravo
na zastitu svojih povijesnih stecevina, na ocuvanje
vitalnih nacionalnih interesa, kulture, vjere…, kako bi na njima gradio
svoju buducnost”.
Okupljeni odbornici Kongresa iz Njemacke,
Slovacke, Svicarske, Francuske, Italije, Makedonije, Amerike, Argentine i Australije na sastancima u HMI, medjusobno, i na
radnim vecerama, na kojim su
gostovali predstavnici medija, politickoga, kulturnoga, gospodarskog i crkvenoga zivota
domovine, raspravljali su o nizu tema
vezanih uz polozaj iseljenika i njihovu (re)integraciju
u hrvatsko drustvo.
Plod konstruktivnih rasprava je i Rezolucija koja,
u 9 tocaka, pojasnjava stavove ove krovne
organizacije Hrvata u svijetu. Ukratko, donosi niz stavova, prijedloga i dvojbi s kojima
brojno clanstvo zeli upoznati hrvatsku
javnost. HSK je zabrinut zbog zanemarivanja
Hrvata koji zive izvan granica
Republike Hrvatske, i to u drzavnoj politici, sredstvima javnog priopcavanja, u kulturnom, politickom i gospodarskom zivotu.
Takodjer ga brine sto se 2000., kako
smatra, prekinuo iskren i djelotvoran
odnos s izvandomovinskim i Hrvatima u BiH
koji se nije ponovo uspostavio. Drzi stoga potrebnim da se Hrvatima u susjednoj republici pruzi sva potrebna pomoc,
kako bi ostvarili
prava koja su im onemogucena ili uskracena.
Kongres podrzava prijedlog o “lustraciji”, kao i donosenje nekih novih zakona.
Primjerice, onoga kojim bi se potvrdio
potrebni broj sabornika s prebivalistem izvan RH i nekog kojim bi se regulirale
poticajne mjere za povratak u domovinu.
U
Rezoluciji HSK predlaze smanjenje pristojbi za primanje u drzavljanstvo,
izdavanje putovnica i sl. Hrvatski svjetski
kongres zakljucuje kako u nasoj drzavi
ne postoji svestrano osposobljena ustanova koja bi
se bavila rjesavanjem iseljenickih problema i koja bi doprinosila njihovu povezivanju s maticnom domovinom. Pomno prateci politicka
i drustvena gibanja u Hrvatskoj, HSK ostaje i dalje nestranacka udruga otvorena svim Hrvatima koji
zive izvan maticne domovine.
Fotografije:
Zorzi Paro
Nazocnim gostima i “sedmoj sili” u pozdravnom slovu prvo se oglasio
Boris Miksic, predsjednik HSK …… a potom o trodnevnom zasjedanju Sredisnjeg odbora izvijestio fra Simun Sito Coric, glasnogovornik HSK. Sredisnji odbor “Hrvatskoga svjetskoga kongresa” …… pred gostima
i novinarima u velikoj dvorani HMI, glasnogovornik HSK fra Simun Sito Coric prilikom iscrpnog izlaganja.
Boris
Miksic, predsjednik HSK urucio je priznanje za povezivanje izvandomovinske i domovinske Hrvatske i sirenje istine o njoj u svijetu ……
zadarskome nadbiskupu mons. Ivanu Prendji
koji se takodjer oglasio na press
konferenciji. Isto priznanje za Andjelka
Tomasovica iz Adelaidea u njegovo je ime primio clan Sredisnjeg odbora S. Asic od prvog
tajnika HSK J. A. Sovulja.