Jučer, u utorak 15. svibnja 2007. na Filozofskom fakultetu
Papinskoga sveučilištu Urbaniana u Rimu obranio je svoju doktorsku
disertaciju Stjepan Ribić, katolički laik iz Osijeka. Tema
disertacije je: Vjera i razum u životu i djelu Ivana Merza. Moderator teze bio
je prof. Onah Godfrey Igwebuike a korelator prof. Božidar Nagy uz člana
komisije prof. Ndreca Adrian. Ovo je do sada već četvrta u nizu
doktorskih disertacija posvećenih Ivanu Merzu, a prva koja ga studira i
obrađuje pod filozofskim vidom.
Disertacija obrađuje filozofsku misao blaženog Ivana
Merza (1896. – 1928.) pod vidom odnosa razuma i vjere. Autor disertacije u
proučavanju ove teme kod I. Merza polazi od temeljne postavke da se ne
odvaja vjera od razuma jer oboje zajedno prate razvoj misli I. Merza u odnosu
na razne egzistencijalne i filozofske teme prisutne u njegovu razmišljanju i
djelima.
Prvo poglavlje s biografskim elementima predstavlja
ključne momente iz života I. Merza koji su utjecali na njegovu duhovnu i
intelektualnu izgradnju, njegova životna opredjeljenja s osvrtom na
društveno-kulturne i povijesno-geografske utjecaje. Važno je uočiti
činjenicu kako se mladi Merz suprotstavio obiteljskoj i društvenoj sredini
koja je bila uglavnom laičkog obilježja. Dramatika ratnih događaja
vode ga prema dubokoj analizi zbivanja kojih je bio sudionik te zauzima
kritički stav prema duhu svoga vremena; u svemu na osoban način traži
egzistencijalne i uvjerljive odgovore.
Drugo poglavlje posvećeno traženju istine i smisla
života, produbljuje filozofska pitanja s kojima se Merz susreće kroz svoje
refleksije, a koje vode računa o različitim stajalištima filozofije i
vjere, držeći se otvorenim onim slutnjama koje određuju njegovo
osobno traženje. Merz upozorava na važnost duhovnosti kojom svladava pojam
materijalističog gledanja na pojam „slučaja“ i „ne-smisla“ života;
prepoznaje jedan viši red, dakle također i prvenstvo Istine koja dovodi do
Izvora, tj. do Boga.
U trećem poglavlju posvećenom otvorenosti
čovjeka prema transcendenciji, analizira se misao I. Merza koji prepoznaje
pojavne vidove umjetnosti preko estetike, koju dovodi u religiozno
područje. To se posebno odnosi na liturgiju koju otkriva kao najviši oblik
umjetnosti. Tako umjetnost koja uvire u religiju, kao etika i moral, te vjera i
razum pridonose konačnom upoznavanju Boga i čovjeka.
U zaključku se na sažet i jasan način iznosi,
pozivajući se na glavnu misao teze, Merzovo stanovište u odnosu vjere i
razuma u čovjeku. Takav odnos je dijalektičan; vjera i razum uzajamno
se podupiru iako se čini da potencijali jednoga postavljaju granice
drugome. Ovaj odnos dopušta da oni budu vodilja i pomoć jedno drugome;
tako vjera i razum postaju sastavni elementi u davanju smisla čovjekovu
životu.
---------------------------
Stjepan Ribić rođen je u Osijeku 1977.g. Srednju školu
završava u Valpovu i Virovitici. Kao katolički laik studira filozofiju na
Papinskom sveučilištu Gregorijani u Rimu gdje 2003. postiže licencijat sa
specijalizacijom iz sistematske filozofije. Nastavlja dalje doktorski studij iz
filozofije na Papinskom sveučilištu Urbaniani u Rimu gdje priprema
doktorsku disertaciju. U međuvremenu se zaposlio u službi za
međunarodne projekte i evropske integracije Osječko-baranjske
županije. Trenutno je direktor Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje
s uredom u Osijeku i Bruxellesu.
POSTULATURA BL. IVANA MERZA
-----------------------------------
Na slikama razni momenti s obrane disertacije na
Sveučilištu Urbanijani: dr. Stjepan Ribić, momenti izlaganja
disertacije, proglašenje doktora znanosti, zakuska. Na obrani je sudjelovalo
dvadeset osoba, prijatelja mladog doktora. Neki su došli čak iz Sarajeva i
Banja Luke.
|