STARA GRADISKA FRANJEVACKA CRKVA I SAMOSTAN
Radoslav Tomić
Od ostalih slika u zbirci zavrijeduje spomen lijepi prikaz sv. Ante Padovanskog s Djetetom, koji se u naglašepoj ljupkosti svetačkoga lika i sentimentalnom izrazu približava načinu slikara Nicole Bambinija (Venecija, 1651.-1739.). Bassanovski predložak ima slika Polaganje u grob, dok se medu portretima ističe realistički prikaz fra Bernardina Vukovića ( 1712.-1757.) koji se istaknuo temeljitim proširenjem samostana.

Crkva i samostan posjeduju lijepu zbirku srebrnih liturgijskih predmeta. Najstarija je gotička ladica za tamjan (XV. st.) i gotičkorenesansni kalež (XVI. st.), dok se od predmeta baroknoga stila ljepotom izvedbe izdvaja ophodno raspelo s likovima Krista, Marije i poprsjima svetaca.

U Muzeju su izložene i dragocjenosti samostanske pismohrane i knjižnice. Kao Bula pape Kalista III. iz 1457. godine kojom se podjeljuju oprosti svima koji za Gospine blagdane i prvih nedjelja u mjesecu pohode Poljudsko svetište i udjele milostinju za izgradnju. Izložena je bula kojom papa Leon X. 1520. godine proglašuje Tomu Nigrisa skradinskim biskupom.

Samostanska je knjižnica znamenita po velikom broju sačuvanih inkunabula: tu ih je registrirano čak 26. U njoj su i brojna starija izdanja hrvatskih pisaca, medu kojima i Marulićev Evandelistar iz 1516. godine. Inače, veliki je pisac bio povezan s poljudskim samostanom kojemu u oporuci 1521. godine ostavlja tri knjige (Conpendium Bibliae, Biblia cum Nicolao de Lyra, Homelie Origene.s), dok je Platonova djela ostavio prijatelju, biskupu Tomi Nigrisu. Na djelu fra Nikole de Lyra sačuvane su pomno ispisane Marulićeve bilješke i poneki usitnjeni crtež.

U skromnom rukopisnom fondu najvrijedniji je Gospin plač iz XV. stoljeća.

Franjevačka crkva i samostan Uznesenja Blažene Djevice Marije na Poljudu najvrijednija su gotičko- renesansna spomenička cjelina u Splitu. Ne samo kao graditeljski sklop, koji je usprkos pregradnjama, preinakama i obnovama sačuvao dobrim dijelom svoj izvorni izgled, već i po kiparskom, slikarskom i knjižnom inventaru. Nadgrobne ploče u samostanskome klaustru najveća su i najznačajnija zbirka renesansne sepulkralne plastike u Splitu. Jednako je dragocjen i slikarski inventar od Santa Croceova prikaza sv. Dujma do Lottova portreta. U to humanističko ozračje nadomak turskih topova na Kliškoj tvrdavi uklapa se i knjižnica.

Nema sumnje da je poljudsko svetište u zaravnjenoj uvali nad kaštelanskim plićakom, uz antičke ruševine i starohrvatske temelje, tijekom povijesti bilo istinsko humanističko utočište i plodonosno vjersko središte u koje i danas dolaze podjednako vjernici i znalci starina s istovjetnom željom da se u njegovom samotnom prostoru, zaklonjenom mrkim čempresima, upoznaju s religioznim i umjetničkim sadržajima koji se upravo ovdje prožimaju i dopunjuju.

Osnovna bibliografija:

Arnolfo Bacotich, L'arte dell'intaglio e delle sculture in legno da Andrea Buvina a fra Fulgenzio Bacotich, Archivio storico per la Dalmazia, XXVI, Roma, 1927.

Bruno Della Chiesa, 1 pittori di Santa Croce, Bergamo 1975.

Donato Fabianich, Memorie storico letterarie di alcuni conventi della Dalmazia, Venezia, 1845.

Donato Fabianich, Storia dei Frati minori, I1, Zara, 1864.

Cvito Fisković, Franjevaćki manastir na Poljudu, Novo doba, Split, 12. travnja 1936.

Cvito Fisković, Nigrisove uspomene u Splitu, Tkalčićev zbornik, II, Zagreb, 1958.

Cvito Fisković, Prilozi renesansnom kiparstvu u Splitu, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 26, Split 1986-1987.

Ante Ivačić, Franjevaćki samostan na Poljudu, Glasnik primorske banovine, 3, Split, 1939.

Ljubo Karaman, Samostan na Poljudu kod Splita, Nova Hrvatska, Zagreb, 4. listopada 1939.

Ljubo Karaman, Muhamedova slika i Razmilovićevi korali na Poljudu u Splitu, Hrvatski narod, Zagreb, 22. kolovoza 1943.

Lav Krivić, Franjevačka crkva i samostan na Poljudu u Splitu, Split, 1990.

Roberto Longhi, Viatico per cinque secoli di pittura veneziana, Firenze, 1946.

Grga Novak, Povijest Splita I-III, Split, 1957-1965.

Onorato Ozretić, Paludi di Spalato, Bolletino d'archeologia e storia dalmata, III-V, Split, 1880-1882.

Kruno Prijatelj, Splitski portret Tome Nigrisa na Lottovoj retrospektivi u Veneciji, Mogućnosti, 3, Split, 1954.

Kruno Prijatelj, Nekoliko slika Girolama i Francesca da Santacroce, Radovi Instituta JAZU u Zadru, IIl, Zadar, 1957.

Kruno Prijatelj, Oltarna pala Benedetta Diane na Poljudu, Peristil, 8-9, Zagreb, 1965-1966.

Kruno Prijatelj, Barok u Dalmaciji, Zagreb, 1982.

Kruno Prijatelj, Fulgencije Bakotić, Kaštela, 1993.

Kerubin Šegvić, Poljud- riznica domaće i talijanske umjetnosti,

Vjesnik Kr. Hrv. slav. dalm. zemaljskog arhiva, Zagreb, 1914.

Stanko Josip Škunca, Vodić Franjevaćkog samostana na Poljudu u Splitu, Split, 1996.

Umjetnost kasnog baroka u Splitu, Split, 1988.

Pietro Zampetti, Mostra di Lorenzo Lotto, Venezia, 1953.

HOME|INDEX| FOTOGRAFIJE
______________________________________
Studia Croatica Studia Croatica Blog Studia Croatica - Lexicon www.croacia.com.ar . . . .